Novosti

KRLEŽA I OSIJEK

29.04.2021.

KRLEŽA I OSIJEK

Piše: Ljubomir Stanojević©

 

Uz netom otpočetu, kazališno-teatrološku manifestaciju Krležini dani (Osijek, 28.-30. travnja 2021.), podsjetimo, u najkraćim crtama, na Krležine sveze s Osijekom.

 

Veze nekoga kazališta s dramskim piscima ili jednim autorom posebno, prelaze u najboljim primjerima okvire jednostavnog, administrativnog profesionalnog odnosa pretvarajući se u dublje umjetničke i sociologijske interferencije. Upravo takve mnogostruke i plodotvorne veze postoje… između osječke kazališne sredine i dramskog djela Miroslava Krleže – pisao je akademik Nikola Batušić (1938.-2010.), čija će temeljna „Povijest hrvatskog kazališta“ (drugo izdanje) biti predstavljena na ovim, 31. Krležinim danima.

 

Batušić je to pisao u predgovoru studiji „Krleža i Osijek“ osječkog teatrologa i sveučilišnog profesora Dragana Mucića (1932.-1992.), još jednoga znalca i opsesivnog privrženika osječke kazališne scene.

 

Teatrolog Branko Hećimović, „duša“ osječkih Krležinih dana – u navodu njegova nasljednika na čelu Odbora, akademika Borisa Senkera – govori „o viševrsnim vezama Osijeka i osječkog kazališta s Krležom. Te veze datiraju još od 1926. otkada se na osječkoj pozornici izvode Krležina djela, a učvršćuje ih Krležino ‘Osječko predavanje’ i praizvedba njegove drame ‘U logoru’, te potvrđuje akcija oko podizanja spomenika Miroslav Krleža kao i program povodom njegova otkrivanja.“

 

Dodali bismo: i trideset i jedna kazališno, teatrološki i društveno značajna manifestacija Krležini dani!

 

S obzirom da se ovi Prisjeti – ljubaznošću intendantice Dražene Vrselja – objavljuju na internetskoj stranici HNK, podsjetimo sumarno, teatrografski, na izvedena Krležina djela na osječkoj pozornici.

 

To su predstave: „Vučjak“ (1926., 1956., 1982. i 2014.); „U agoniji“ (1928., 1933., 1936., 1947., 1953., 1963., 1968. i 1977.); „Gospoda Glembajevi“ (1929., 1949., 1953., i 1993.); „Leda“ (1930., 1953., 1990. i 2010.); „U logoru“ (1937., 1957. i 1987.); „Put u raj“ (1985.) i kontaminacija „Adam i Eva – Hrvatska rapsodija“ (1996.).

 

Po motivima Krležina romana „Zastave“ 2007. izvedena je drama „Zastave, barjaci, stjegovi“ Miroslava Međimorca.

 

Daljnja elaboracija zahtijevala bi više prostora i nije primjerena ovome formatu. Stoga spomenimo još samo redatelje navedenih uprizorenja. To su (redom navodâ predstavâ): Tomislav Tanhofer, Ivan Marton, Petar Šarčević, Vatroslav Hladić, Hinko Tomašić, Anđelko Štimac, Petar Konjović, Branko Špoljar, Leo Katunarić, dr. Branko Gavella, Branko Mešeg, Đorđe Petrović, Georgij Paro, Zlatko Sviben i Ivan Leo Lemo.

 

 

POTPIS ISPOD FOTOGRAFIJE:

Marija Ujević-Galetović, „Miroslav Krleža“, spomenik u Osijeku (Park kralja Petra Krešimira IV.), otkriven 1987.

Moglo bi vas zanimati