29.09.2022.
Aca Gavrilović, jedan od dostojnih nasljednika naše velike glumačke klase Fijana, Borštnika, Freudenreicha, Mandrovića i drugih, rodio se u Pančevu 1880. godine od seljačkih roditelja. Ne završivši srednju školu, stupio je u glumačku družinu Dimitrija Nišlića, s kojom putuje po Bosni, gdje i sam jedno vrijeme vodi vlastitu družinu. Kao ni jedan od upravnika do tada, on u svojoj družini dijeli zaradu na jednake dijelove.
Iz Bosne je Gavrilović krenuo Istrom i Dalmacijom, te stupa u družinu glasovitog glumca P. Rucovića, ali ju je ubrzo napustio i na poziv dr. Nikole Andrića doputovao u Zagreb, da potpiše ugovor za novootvoreno Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku. Bilo je to 1907. godine, kada je Aca Gavrilović već bio zreo umjetnik, poznat širom Hrvatske, Bosne, Dalmacije i Istre. U Zagrebu Gavrilović pomaže Nikoli Andriću u izboru ostalih članova prvoga osječkog ansambla, jer on je poznavao sve tadašnje putujuće glumce.
Kao član osječkoga kazališta nastupa već na prvoj svečanoj predstavi u Varaždinu, a već sutradan, 4. listopada, igra glavnu ulogu u Sardouovoj „Fedori“. Od tada pa sve do svoje smrti on je stup osječkog kazališta. Drugarstvo, koje je ispoljavao još kao upravnik vlastite putujuće družine, dolazi do punog izraza u osječkom kazalištu, koje je 1909. godine došlo u krizu, te uprava nije mogla isplatiti ni plaće. Gavrilović uzima cijelu družinu na svoju odgovornost i polazi s njom u Karlovac i Dubrovnik. Svi su bili zadovoljni. Kazalište je bilo spašeno, samo je Aca Gavrilović bio lakši za cijelu svoju ušteđevinu od 11.000 Kruna, što je u ono vrijeme predstavljalo pravi imetak.
A. Gavrilović je u nekoliko navrata bio angažiran i u Zagrebu i u Beogradu, odlazio je i u Ameriku, ali se uvijek vraćao u Osijek, gdje je proslavio nekoliko jubileja: 20-godišnjicu, 25-godišnjicu, 30-godišnjicu, 35-godišnjicu, 40-godišnjicu i 45-godišnjicu umjetničkog rada. Za to vrijeme igrao je u preko 150 komada i imao preko 4.000 nastupa. Kao redatelj postavio je 139. premijera.
Vršio je dužnost upravnika osječkoga kazališta 1934. i 1936. godine, a direkor drame bio je od 1936. do 1940. godine
Umro je 22. srpnja 1944.
(Spomen knjiga o 50. godišnjici Narodnog kazališta u Osijeku 1907. – 1957.)
Odabrao: Ljubomir Stanojević