21.03.2024.
Piše: Ljubomir Stanojević©
U trenutku, mijenjam raspored Prisjetâ; umjesto (s)pomena o desetoj godišnjici odlaska zaboravljenoga osječkog pjesnika Antuna Zrnčića (1943.-2014.), eto novoga, i ponovno (približno) generacijskog „odlaska“: u Zagrebu je 6. ožujka, u 78 godini, umro Igor Savin, skladatelj, pijanist, klavijaturist i vibrafonist, aranžer i producent. Osječanin, sin skladatelja i dugogodišnjeg dirigenta i ravnatelja Osječke opere Dragutina Savina i primabalerine i koreografkinje Argene Savin.
Rođen u toj poznatoj umjetničkoj obitelji (Zagreb, 29. srpnja 1946.), školovao se u Osijeku, Zagrebu i Bostonu (SAD). Njegov je opus vrlo širok i nema glazbene umjetničke djelatnosti u kojoj nije stvarao. Napose se ističu njegova djela za orkestar. „Improvizacija“, „Poly-M“, „U pozadini“, „Trio“, „Dream with music“, „Childhood“ i „Flight of the eros child“, kao i originalne glazbe za balete: „Gesta za Tina“, „Duet“, „Traženja“, „Crash“, „Mirabel“, „The fog“, „Causa proxima“, „Dijalozi“, „Balade koje donosi vjetar“. Igor Savin skladao je scensku glazbu za dramske predstave i glazbu za igrane, dokumentarne, animirane i reklamne filmove. Kreator je mnogih značajnih glazbenih najava za Festivale animiranog filma u Zagrebu, madridski Film festival i Univerzijadu. Bio je osnivač i vođa mnogih orkestara i glazbenih sastava.
S osječkim je HNK-om surađivao, a ponajbolji uradak bila je njegova glazba za „Slavonsku Juditu“, jedinu sačuvanu hrvatsku dramu iz Slavonije 18. stoljeća što ju je na osječku pozornicu postavio redatelj Marin Carić (scenograf: Željko Zorica, kostimograf: Željko Nosić; koreografkinja: Ksenija Čorić/Zec; akcentolog: dr. Ljiljana Kolenić; lektorica: Milka Lukić) – 20. siječnja 1994. U toj su, zapaženoj predstavi, glavne uloge igrali Dubravka Crnojević-Carić (Judit) i Velimir Čokljat (Holofernes) te Milenko Ognjenović, Davor Panić, Đorđe Bosanac, Augustin Halas, Mira Katić, Radoslava Mrkšić, Ljiljana Krička, Jasna Odorčić, Anita Schmidt. U komičnim interludijima, kao Columbina i Hansvurst, nastupili su izvanredni Ana Stanojević i Ico Tomljenović.
Igor Savin bio je marni suradnik i osječkoga Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića gdje je – na poziv uspješne ravnateljice Jasminke Mesarić – značajno pridonosio kao skladatelj scenske glazbe u desetak predstava redateljâ Zvonka Festinija, Lidije Kundert, Nevenke Filipović te posebno Dubravke i Marina Carića. Kod potonjih, valja spomenuti prvi tekst Mire Gavrana u Osijeku „Tata na dar“ (1995.) kao i Andersenove dramatizacije „Djevojčice sa žigicama“ (1996., 2002.) i „Snježnu kraljicu“ (1998.).
O osobito značajnoj „Djevojčici sa žigicama“ teatrologinja i kazališna povjesničarka Antonija Bogner-Šaban ostavila je dojmljiv zapis:
„U toj predstavi bez riječi, Marin Carić i Dubravka Crnojević-Carić naglašavaju vizualni dojam, pokret, glazbu i emocije, što arhetipskim sredstvima apeliraju na gledateljevu svijest… Estetizirana predstava… najavila je uzlaznu putanju i kreativnu preobrazbu programa Dječjeg kazališta“ (monografija Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku 1958.-2008.)
Značenje prebogatog opusa Igora Savina – autor glazbe za 170 filmova, 72 kazališne predstave, 14 baleta, oko 800 vlastitih orkestralnih djela, 1500 aranžmana, 200-tinjak glazbenih špica, 13 CD-ova (podatci Dražena Dragušice) – svakako zahtijeva pomnu muzikološku obradu. A mi se, s dragim i prilježnim sugrađaninom i suradnikom, opraštamo s tugom i ponosom.
Potpis ispod fotografije:
U HNK-u, 1994. – Igor Savin, skladatelj, pijanist i vibrafonist (1946.-2024.).
Snimila: Roberta Balentović. (Arhiva HNK u Osijeku).