Petar Iljič Čajkovski
ORAŠAR
(BOŽIĆNE MINIJATURE)
Isječci iz baleta
Iz rekonstrukcije predstave Baleta HNK Zagreb iz 1970. godine
Libreto Marius Ivanovič Petipa prema priči Ernesta Theodora Amadeusa Hoffmanna u obradi Alexandrea Dumasa sina
Koreograf i redatelj – Waczlaw Orlykowski
Prenio: Dinko Bogdanić uz suradnju Vuka Ognjenovića
Dirigent – Filip Pavišić
Scenograf – Günther Schneider-Siemssen
Kostimografkinje – Ika Škomrlj, Diana Kosec-Bourek, s citatima Lea Beija
Rekonstrukcija predstave i adaptacija za HNK u Osijeku – Žorž Draušnik
Oblikovanje svjetla – Žorž Draušnik
Asistentica kostimografije – Barbara Bourek
Baletni majstor – Vuk Ognjenović
Izvođači:
1 slika
KLARA – Laura Špindel/Lucija Horvat
DROSSELMEYER, KLARIN KUM – Gordan Marijanović
LUTKE:
COLOMBINA – Helena Horvat
HARLEKIN – Neven-Lucijan Davidović
PIEROT – Rafael Moura
MARKENTENDERICA – Lucija Horvat
GRENADIR – Danijel Novoselac
2. slika
DROSSELMEYER, KLARIN KUM – Gordan Marijanović
KLARA – Laura Špindel
ORAŠAR – Vuk Ognjenović
3. slika
SNJEŽNA KRALJICA – Sara Epifany Erceg
SOLO PAHULJICE – Helena Horvat, Lucija Horvat, Anja Bašnec / Lucija Firi
KLARA – Laura Špindel
SNJEŽNE PAHULJICE – Anja Bašnec, Lucija Firi, Ina Delić, Maja Frankić, Korina Kulešević, Leonarda Lozančić, Petra Lucija Živković / Dora Luketić
4. slika
KRALJ DVORCA SLATKIŠA – Gordan Marijanović
TORTE – Ina Delić, Maja Frankić, Korina Kulešević, Leonarda Lozančić, Petra Lucija Živković
PLESOVI:
VILA ŠEĆERA – Laura Špindel
ŠPANJOLSKA ČOKOLADA – Vuk Ognjenović, Lucija Horvat
TURSKI MED – solo: Laura V. Farrera
Danijel Novoselac, Armando El-hag Hassan
Maria Holjevac, Dora Luketić
Vanja Dušić, Neven-Lucian Davidović
KINESKI ČAJ – Anja Bašnec, Lucija Firi
ŠIVA – Ina Delić, Maja Frankić, Leonarda Lozančić, Petra Lucija Živković
ŠVICARSKI BOMBONI I PRALINE – Sara Epifany Erceg, Helena Horvat, Laura Špindel
ARAPSKA KAVA – solo: Lucija Horvat, Rafael Moura
Anja Bašnec, Ivona Pruti, Ina Delić, Maja Frankić / Petra Lucija Živković
UKRAJINSKA MARMELADA – Neven-Lucian Davidović, Vanja Dušić
Armando El-hag Hassan, Danijel Novoselac, Vuk Ognjenović
VALCER CVIJEĆA – Anja Bašnec, Sara Epifany Erceg, Helena Horvat, Lucija Horvat, Lucija Firi, Dora Luketić, Ina Delić, Maja Frankić, Korina Kulešević, Leonarda Lozančić, Petra Lucija Živković
(Vanja Dušić, Danijel Novoselac, )
FINALE – svi
Inspicijentica – Irena Budak
Planetarno voljen, svim generacijama dobro poznati balet “Orašar” o djevojčici Klari i drvenome orašaru koji se preko noći pretvara u princa nastao je prema noveli E. T. A. Hoffmanna “Der Nussknacker und der Mäusekönig” objavljenoj 1889., koju je kasnije obradio Alexandre Dumas sin. Libreto za balet proizašao je iz suradnje samog Čajkovskog i Mariusa Petipa, plesača, koreografa i baletnoga pedagoga svjetskoga glasa.
Prije no što će se upustiti u skladanje svog posljednjeg baleta, Čajkovski se u ožujku 1891. odazvao pozivu da po Americi dirigira vlastita djela. Putovanje ga je prvo preko Berlina dovelo u Pariz gdje je došao u kontakt s instrumentom prozvanom prema njegovu izumitelju – bila je dakako riječ o Celesti. Bio je toliko očaran zvukom celeste, da je odmah odlučio kako će je svakako upotrijebiti u svojoj sljedećoj partituri. Svome je nakladniku Jurgensonu zato napisao pismo, te zatražio da odmah kupi celestu po cijeni od 1000 maraka. Pritom ga je, međutim, zamolio neka kupljeni instrument nikome ne pokazuje, budući da je strahovao da bi ga Rimski-Korsakov ili Glazunov mogli preduhitriti i prije njega u nekoj skladbi posegnuti za neobičnim efektima tog glazbala.
Pa ipak, Čajkovski nipošto nije prvi skladatelj koji je za celestom posegnuo u nekom od svojih djela. Dvanaest je godina prije njega to učinio danas zaboravljeni Widor u svome baletu “La Korrigane”.
Tijekom putovanja (i dirigiranja) zapadnom Europom, Čajkovski se intenzivno dopisivao s koreografom Petipaom i direktorom Carskog baleta u Sankt Peterburgu. Prvu verziju libreta za “Orašara” pokazao je tako Petipau koji je u njoj prepoznao velik potencijal za svoju koreografiju, te skladatelju predao skicu glazbenih ulomaka koje bi još trebao pridodati baletu kako bi priča bila potpuna. Iz ove je sjajne suradnje izrastao veliki balet koji nas uvijek iznova, još od praizvedbe 18. prosinca 1892. u Sankt Peterburgu, vraća u bajkovite predjele djetinjstva. Kako se Petipa tijekom priprema za praizvedbu razbolio, koreografiju je preuzeo njegov asistent, Lav Ivanov. Gotovo je nevjerojatno za povjerovati da je ova božićnim začinima namirisana priča o djevojčici Klari i igrački koja se u njezinu snu pretvara u princa doživjela neuspjeh na praizvedbi, 1892. Iste je večeri, naime, premijerno izvedena i opera “Jolanta” Petra Iljiča Čajkovskog koju je publika dočekala s popriličnom blagonaklonošću. Sam je skladatelj jednom od svojih prijatelja tako napisao: “Opera je prijateljski primljena, ali ne i balet. Iskreno govoreći, bio je pomalo dosadan, usprkos raskošnoj scenografiji. Novine su me ponovno slistile.”
Loše kritike teško su povrijedile osjećajnog majstora-skladatelja koji je stvorio svjetlošću i radošću neprestano prožet balet, te se u smiraj života u ime svih ljudi velika srca vratio natrag u djetinjstvo i živo ga smjestio u svevremensku glazbu. Uzrok neuspjeha baleta možda bismo ipak trebali pripisati inscenaciji, jer “Ščelkunčik suita” (op.71) je 7. ožujka 1892. doživjela velik uspjeh, a skladatelj je u nju uvrstio čak osam točaka baletne glazbe.
Usprkos prvobitnom neprihvaćanju, “Orašar” je iz ružnog pačeta prerastao u čaroban bijeli balet koji je i dan-danas neizostavna “stavka” repertoara svake kazališne kuće s baletnim ansamblom. Riječ je o baletu s jednom od najnježnijih minijaturnih uvertira bez čela i basa čija nas doista svijetla orkestracija uvodi u prvu sliku prvoga čina: svečano, blagdanski urešeni dnevni boravak gradonačelnika njemačkoga grada s početka devetnaestoga stoljeća.
A koliko god se ova božićna bajka u prvi mah možda doimala plošnom, riječ je o priči o odrastanju, prolaženju kroz različite faze inicijacije prema odraslosti kroz koje djevojčica Klara putuje u snu, riječ je o kušnjama i mukama, o svijetu koji je zao i prepun nesnošljivosti, koji ljude tako na neki način prisiljava da bježe u vlastite svjetove i snove.
Autorski tim
Koreograf i redatelj
Waczlaw Orlykowski
Prenjeli
Dinko Bogdanić i Vuk Ognjenović
Dirigent
Filip Pavišić
Scenograf
Gunther Schneider-Siemssen
Kostimografkinje
Ika Škomrlj, Diana Kosec-Bourek, Lea Beija
Adaptacija za HNK u Osijeku
Žorž Draušnik
Obikovanje svjetla
Žorž Draušnik
Asistentica kostimografije
Barbara Bourek
Baletni majstor
Vuk Ognjenović
Inspicijentica
Irena Budak
Izvođači
Klara
Laura Špindel
Drosselmeyer
Gordan Marijanović
Columbina
Helena Horvat
Harlekin
Neven-Lucijan Davidović
Pierot
Rafael Moura
Markentenderica
Lucija Horvat
Grenadir
Danijel Novoselac
Orašar
Vuk Ognjenović
Snježna kraljica
Sara Epifany erceg
Solo pahuljice
Helena Horvat
Lucija Horvat
Anja Bašnec
Lucija Firi
Snježne pahuljice
Anja Bašnec
Lucija Firi
Ina Delić
Maja Frankić
Korina Kulešević
Leonarda Lozančić
Petra Lucija Živković
Dora Luketić
Kralj dvorca slatkiša
Gordan Marijanović
Torte
Ina Delić
Maja Frankić
Korina Kulešević
Leonarda Lozančić
Petra Lucija Živković
Vila Šećera
Laura Špindel
Španjolska čokolada
Vuk Ognjenović
Lucija Horvat
Turski med
Laura Velasco Farrera
Danijel Novoselac
Armando El-hag Hassan
Maria Holjevac
Dora Luketić
Vanja Dušić
Neven-Lucian Davidović
Kineski čaj
Anja Bašnec
Lucija Firi
Šiva
Ina Delić
Maja Frankić
Leonarda Lozančić
Petra Lucija živković
Švicarski bomboni i praline
Sara Epifaniy Erceg
Helena Horvat
Laura Špindel
Arapska kava
Lucija Horvat
Rafael Moura
Anja Bašnec
Ivona Pruti
Ina Delić
Maja Frankić
Petra Lucija Živković
Ukrajinska marmelada
Neven-Lucian Davidović
Vanja Dušić
Armando El-hag Hassan
Danijel Novoselac
Vuk Ognjenović
Valcer cvijeća
Anja Bašnec
Sara Epifany Erceg
Helena Horvat
Lucija Horvat
Lucija Firi
Dora Luketić
Ina Delić
Maja Frankić
Korina Kulešević
Leonarda Lozančić
Petra Lucija Živković