16.07.2026.
(iz: REVIJA, časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja. God. XVI., br. 1, Osijek, siječanj-veljača, 1976.)
Piše: Ljubomir Stanojević©
Proslavila je tridesetu godišnjicu umjetničkog rada, tumačeći glavnu ulogu u predstavi drame Paula Zindela „Djelovanje gama-zraka na čudovišne nevene“. Dramska prvakinja HNK u Osijeku Mira Brlek Kurić.
Od preko tri desetljeća „života na daskama“ slavljenica je samo tri godine provela u angažmanu u Nišu, dok je sve ostalo vrijeme poklonila Osijeku. Do danas, 1975., zapravo punih dvadeset devet godina.
Lik Beatrice u Zindelovoj drami, možda i zbog proslave, najdraži je slavljenici. Bio je to dokaz nerva prava umjetnika, koji svakome zadatku pristupa s nevinošću inspiracije i teatarskoga poimanja.
To je, uostalom, Mira Brlek-Kurić nebrojeno puta dokazala: Marija Josefina u Lorcinu „Domu Bernarde Albe“, debela Pompana u „Tillu Eulenspiegelu“ Günthera Weisenborna, Eugenia u drami Alessandra Casona „Drveće umire uspravno“; Lady Fitzbuttress Ustinovljeve komedije „Napola na drvetu“, Mrs. Boyle iz „Mišolovke“ Aghate Christie, Šjora Libera iz „Ribarskih svađa“ Carla Goldonija. Tumačenja su koja su Miru Brlek-Kurić afirmirala kao zrelu umjetnicu koja, u najplemenitijem značenju riječi, živi kazalište, svoje opredjeljenje i način komuniciranja sa svijetom.
Obljetnice u i trenutci sumiranja, prebrojavanja; mi to ovaj put nećemo učiniti, svjesni nepravde cifara: tridesetak godina, sto pedesetak premijera, nekoliko tisuća predstava – samo su podatci za kazališne statističare, povjesnike…
Mira Brlek-Kurić svjedočanstvo je i najljepših godina Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku, godina – bogata repertoarâ, ispunjena gledališta, godinâ u kojima je teatar značio, zahvaljujući u prvome redu umjetnicama poput nje.
Ne treba svoditi bilancu. Pred velikom je umjetnicom još puno velikih zadataka.