Aca Gavrilović, jedan od dostojnih nasljednika naše velike glumačke klase Fijana, Borštnika, Freudenreicha, Mandrovića i drugih, rodio se u Pančevu 1880. godine od seljačkih roditelja. Ne završivši srednju školu, stupio je u glumačku družinu Dimitrija Nišlića, s kojom putuje po Bosni, gdje i sam jedno vrijeme vodi vlastitu družinu. Kao ni jedan od upravnika do tada, on u svojoj družini dijeli zaradu na jednake dijelove.
Iz Bosne je Gavrilović krenuo Istrom i Dalmacijom, te stupa u družinu glasovitog glumca P. Rucovića, ali ju je ubrzo napustio i na poziv dr. Nikole Andrića doputovao u Zagreb, da potpiše ugovor za novootvoreno Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku. Bilo je to 1907. godine, kada je Aca Gavrilović već bio zreo umjetnik, poznat širom Hrvatske, Bosne, Dalmacije i Istre. U Zagrebu Gavrilović pomaže Nikoli Andriću u izboru ostalih članova prvoga osječkog ansambla, jer on je poznavao sve tadašnje putujuće glumce.
Kao član osječkoga kazališta nastupa već na prvoj svečanoj predstavi u Varaždinu, a već sutradan, 4. listopada, igra glavnu ulogu u Sardouovoj „Fedori“. Od tada pa sve do svoje smrti on je stup osječkog kazališta. Drugarstvo, koje je ispoljavao još kao upravnik vlastite putujuće družine, dolazi do punog izraza u osječkom kazalištu, koje je 1909. godine došlo u krizu, te uprava nije mogla isplatiti ni plaće. Gavrilović uzima cijelu družinu na svoju odgovornost i polazi s njom u Karlovac i Dubrovnik. Svi su bili zadovoljni. Kazalište je bilo spašeno, samo je Aca Gavrilović bio lakši za cijelu svoju ušteđevinu od 11.000 Kruna, što je u ono vrijeme predstavljalo pravi imetak.
A. Gavrilović je u nekoliko navrata bio angažiran i u Zagrebu i u Beogradu, odlazio je i u Ameriku, ali se uvijek vraćao u Osijek, gdje je proslavio nekoliko jubileja: 20-godišnjicu, 25-godišnjicu, 30-godišnjicu, 35-godišnjicu, 40-godišnjicu i 45-godišnjicu umjetničkog rada. Za to vrijeme igrao je u preko 150 komada i imao preko 4.000 nastupa. Kao redatelj postavio je 139. premijera.
Vršio je dužnost upravnika osječkoga kazališta 1934. i 1936. godine, a direkor drame bio je od 1936. do 1940. godine
Umro je 22. srpnja 1944.
(Spomen knjiga o 50. godišnjici Narodnog kazališta u Osijeku 1907. – 1957.)
Odabrao: Ljubomir Stanojević
Draga publiko,
od ponedjeljka, 26. rujna kreće upis građanske pretplate za 116. kazališnu sezonu. Od 26. rujna do 3. listopada je upis za dosadašnje pretplatnike te od 3. do 10. listopada je upis za nove pretplatnike.
Sve ostale informacije možete pročitati na klikom na POVEZNICU.
Što za Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku znači u cijelosti prelazak u vlasništvo grada Osijeka? Koliki su troškovi rada kazališta i kakvu pomoć dobiva od resornog Ministarstva kulture? O tome, ali i o novoj kazališnoj sezoni i repertoaru te o poziciji intendanta, razgovarali su intendantica Dražena Vrselja i Josip Dubrović u Temama dana.
Cijeli video pogledajte na klikom na POVEZNICU.