USPAVANKA
Dođe mi da vam zapjevam nešto za san,
nešto čime se strah od mraka
s koljena otire kao zemlja i šljunak
nakon pada.
Dođe mi da samoj sebi kažem
više nego vama
kako valja odvratiti misli od svega što nas zakiva
u mjesto na kojem nikada nismo htjeli biti.
Hoću vam reći da
kad se sjatite
iza mojih leđa zvučite kao djeca
koja se krišom zavlače u smočnicu
po keks i pekmez od šljiva
prije objeda,
usprkos prijekoru.
Želim vas pitati zašto ste mi dopustili da odrastem
i ostarim u pretjerano zgrčenu i tužnu
čuvaricu vaših zauvijek mladih lica
i glasova koji podsjećaju
na veliki odmor ispred gimnazije,
zašto i dan-danas protrnem
kad među osmrtnicama prepoznam
sjećanja na vašu smrt.
Pa si kažem:
Bože, kako je velika ta dužnost sjećanja,
koliko je tvrdoglavo to vrijeme
koje se terijerski vrti u krug,
koje reži i šuti,
čeka da se ne slomimo.
Ivana Šojat
“Tješimo se ponavljajući si kako vrijeme liječi sve rane i bol svodimo na artefakt pamćenja u funkciji svega što nikada nećemo zaboraviti. Prije trideset godina Vukovar se urušio u ogromnoj boli, patnji koja je dugo trajala, herojstvu koje grčevito nije posustajalo sve dok više nije bilo ničega čime bi se branilo. Prije trideset godina Vukovar su preorali topovi, ljudi su iz njega protjerani u smrt ili progonstvo. Već trideset godina sve naše misli na današnji dan hrle Gradu koji se tek u Mirnoj reintegraciji vratio kući, Gradu koji je s pravom simbol snage, hrabrosti, otpora, čovječnosti što smo je tijekom Domovinskog rata iskazali, pokazali, onog što smo bili i čega ćemo se sjećati dok smo živi.”
ULAZNICE ZA PROBU ORAŠARA SU PODIJELJENE!
Za one koji žele osjetiti dašak radne atmosfere s probe najiščekivanije baletne premijere, puštamo ograničeni broj besplatnih ulaznica za probu u subotu, 20. studenoga u 20 sati. Ulaznice možete preuzeti na blagajni HNK u Osijeku u petak, 19. studenoga od 9 do 12 sati.
Ulaz u gledalište moguć je isključivo uz predočenje COVID potvrde.
Orašar, jedno od najljepših djela baletne literature posljednji je u nizu od tri velika bijela baleta glazbenog velikana P. I. Čajkovskog. Nastao je 1892. prema predlošku priče za djecu autora E.T.A. Hoffmana „Orašar i kralj miševa“. Priču je adaptirao A. Dumas ml. te suradnjom s koreografom carskog ruskog baleta Mariusom Petipaom stvoren je libreto za balet koji će osvojiti gledatelje cijelog svijeta do danas. Balet „Orašar“ svojom pričom naslonjenom na božićno vrijeme, prenosi nam radost pretakanja starog ljeta u novo i time je scensko oživotvorenje radosnog osjećaja kojega riječi teško mogu prenijeti. Upravo stoga Orašar je postao trajnom sastavnicom baletnog repertoara kazališnih kuća diljem svijeta pa tako i svih hrvatskih nacionalnih scena.
Osječka premijera donosi nam Orašara u potpuno novom ruhu. Koreografiju i režiju potpisuje naš istaknuti i međunarodno priznati koreograf Dinko Bogdanić, a za likovnost produkciju, scenografiju i kostime zadužen je istaknuti međunarodno afirmirani Neven Mihić, dok djelom ravna Maestro Filip Pavišić.
Ovom vedrom glazbeno – scenskom pričom u kojoj dobro pobjeđuje zlo započinjemo radosno iščekivanje Božića.
U Osijeku će se od 7. do 10. prosinca 2021. održati XXXII. Krležini dani, u organizaciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, Filozofskog fakulteta Osijek i Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Ova tradicionalna kazališno-teatrološka manifestacija. Krležini dani počinju u utorak, 7. prosinca u 19 sati otvaranjem izložbe “Beskompromisno svoja – kostimografkinja Ika Škomrlj AJKI” izložba ULUPUH-a, Zagreb u ulaznom foayeru HNK Osijek te predstavom Ivane Šojat Zmajevi koji ne lete, redatelja Damira Mađarića u 20 sati.
Program XXXII. Krležinih dana u HNKu u Osijeku:
UTORAK, 7. prosinca 2021.
Otvaranje izložbe Beskompromisno svoja – kostimografkinja Ika Škomrlj AJKI
Izložba ULUPUH-a, Zagreb
Govore intendantica Dražena Vrselja, Ivana Bakal i Martina Petranović
Ivana Šojat
ZMAJEVI KOJI NE LETE
Hrvatsko narodno kazalište, Osijek
Redatelj Damir Mađarić
SRIJEDA, 8. prosinca 2021.
Predstavljanje novih izdanja
KRLEŽINI DANI U OSIJEKU 2020. DEVEDESETE U HRVATSKOJ DRAMSKOJ KNJIŽEVNOSTI I KAZALIŠTU, PRVI DIO
Govore Ivan Trojan i Martina Petranović
MIRJANA BOHANEC VIDOVIĆ – HRVATSKA OPERNA PRVAKINJA, DIPLOMATKINJA I FILMSKA GLUMICA
Govore Martina Petranović, Iva Hraste Sočo i Hrvojka Mihanović Salopek
Antonija Bogner Šaban
VUKOVARSKO KAZALIŠTE U VUKOVARSKOJ KULTURI 1884. – 1941.
Govore Lucija Ljubić, Boris Senker i Antonija Bogner Šaban
Ivo Brešan
VIĐENJE ISUSA KRISTA U KASARNI V. P. 2507
Gradsko kazalište Joza Ivakić, Vinkovci
Red. Jasmin Novljaković
Postoje gorki trenuci koji nam preokrenu svijet, koji nam unakaze spoznaju stvarnosti kao pravednog, logičnog slijeda pojava u humanim okvirima. Postoje trenuci kad se sve uruši, sruši…
Prije točno trideset godina dan je bio sunčan (ako me sjećanje ne vara), a već ranjeni, noću zamračeni Grad tvrdoglavo je vonjao na u zlato premetnuto lišće i Dravu koja je rasla hranjena kišama. Iz varave, osunčane, zapravo uvijek prividne tišine, iz paradoksalnih, ubojitih po Staljinu prozvanih orgulja prema Kazalištu je sunula vatra. I poljuljala sve, gotovo ušutkala Muze. 16. studenog 1991. gorjelo je Kazalište i vatra je ponad krovišta palucala poput krila jata nevidljivih bića koja uglas ore bjesomučni Verdijev Dies Irae.
Mogli smo klonuti kao spavači u noćnoj mori. Mogli smo ušutjeti, dopustiti nasilnima da nas ušutkaju. Mogli smo, ali nismo. Djelatnici, umjetnici HNK u Osijeku su tijekom cijelog rata izvodili programe, iznjedrili čak 3 premijere, nastupali i odlazili na gostovanja sve do potpune obnove (1994.) svega što su neki htjeli zauvijek spaliti, izbrisati, obnove u kojoj je financijski sudjelovala cijela Hrvatska.
I ponosni smo na to što topovima nismo dopustili da ušutkaju umjetnost koja je zalog Vječnosti.
Ivana Šojat
Danas, pri ulasku u zgradu Kazališta svaki zaposlenik trebao je imati COVID potvrdu ili negativan test. HNK u Osijeku je poznato kao mjesto niskog rizika zaraze, a sve ćemo poduzeti da tako i ostane.