Ken Kesey je 1962. objavio roman Let iznad kukavičjeg gnijezda (One Flew over the Cuckoo’s nest) koji je bio u savršenom dosluhu s buntovničkim i slobodoumnim duhom tog vremena te je doživio gotovo trenutačan, ogroman uspjeh. Autor koji je, prema vlastitim riječima bio „premlad da bi bio bitnik, a prestar da bi bio hipi“, tragikomično je i šašavo-inteligentnim pristupom kao trnom u neuralgično mjesto pogodio u srž borbe pojedinca protiv uvijek do određene granice represivnog sustava. Gotovo arhetipski, kroz galeriju likova koja se nijansirano kreće od drvosječe i razmetljivog kockara, plemenitog „divljaka“, preko nijemog poglavice, do ledeno-hladne glavne medicinske sestre. Već godinu dana kasnije, slavni je dramaturg Dale Wasserman roman pretočio u predstavu koja je, zapravo očekivano, pokorila publiku i kritiku. Stoga nije čudno da je 1975. Let iznad kukavičjeg gnijezda prerastao u film koji je osvojio sve najvažnije Oskare. Priču o Randleu McMurphyju koji odluči zatvorsku kaznu umjesto u zatvoru odslužiti u umobolnici, o igri izigravanja sustava koja se pretvara u istinsku borbu za prava i slobodu duha, o bitki protiv represivnog sustava u kojoj čovjek naposljetku gubi zdrav razum u svibnju će redateljski iznijeti sjajni Dražen Ferenčina.
Već pri samom spomenu naslova kultne komedije “Maratonci trče počasni krug” javljaju se brojne asocijacije i u sjećanje nam naviru slike, glumci i citati iz jednog od najgledanijih filmova ovih prostora. Topavlovići, pogrebno poduzeće, likovi stari 150 godina, čitanje oporuke i mnogi slični motivi pronašli su svoje mjesto u općoj kulturnoj svijesti našeg vremena. Možda je manje poznata činjenica da je u filmu prethodila drama koju je Kovačević napisao na trećoj godini studija dramaturgije (’72.). Ona se uskoro zatim postavlja u Ateljeu 212 u režiji Ljubomira Draškića, a nepunih deset godina kasnije Slobodan Šijan prema njoj režira legendarni film. Sve ostalo je povijest. Godine prolaze, a popularnost ‘Maratonaca’ ne opada pa ovu priča kontinuirano stječe nove obožavatelje. Izvrsni dijalozi, fantastični likovi i svakako začudan zaplet u kojem se ismijava smrt i lažni moral. Priča je to o ‘najstarijoj balkanskoj obitelji’, toliko staroj da joj ni smrt ne može ništa – po riječima autora.
Knjižica_Maratonci trče počasni krug_PDF
Trenutak u kojem hrvatski branitelj Josip Matijević, dragovoljac Domovinskog rata, ulazi u ordinaciju i odluči se provjeriti mladome psihijatru Grguru Romiću jedan je od onih prekretnih trenutaka u izboru svakog pojedinca da promijeni sebe. Josip Matijević, ratnik koji je branio Osijek i Vukovar te preživio srpske logore, čovjek je koji se ne može pomiriti s nepravdom, opterećen obiteljskim nasljeđem i svakodnevnom političkom situacijom. Doktor Romić drugi je, drugačiji, mlad, neiskusan, posvojeno dijete, nepriznat od kolega te se želi dokazati ili pobjeći. Razgovori u kojima se ne zna tko je pacijent, a tko liječnik pokazuju svu dubinu trauma koje poput demona opsjedaju hrvatsko društvo opterećeno novim i starim podjelama, nezaraslim ranama, zločinom i kaznom. Vješto kombinirajući suvremenost s biblijskim motivima kazne i progona, Jom Kipur Ivane Šojat roman je velike epske snage i duboko liričan u tragedijama pojedinaca. Kada će svanuti dan pomirbe – Jom Kipur – i trebamo li se prije njega prvo pomiriti sami sa sobom da bismo mogli pogledati druge oči, samo su neka od pitanja koja postavlja Ivana Šojat.
Posvuda i uvijek velika uspješnica, ma gdje da je igrao, Dva u Jedan je hit vodvilj Raya Cooneyja, majstora komedije zabune, odnosno vodvilja. Radnja Dva u jedan odvija se u jednom hotelu, osamdesetih godina prošlog stoljeća u vrijeme “Čelične Lady”, Margaret Thatcher, a zabuna se zahuktava od trenutka kad jedan od njezinih konzervativaca, odnosno jedan od ministara u njezinoj vladi pomisli da je odlična zamisao dovesti ljubavnicu u hotel u kojem je odsjeo sa svojom zakonitom suprugom. U provedbu ovog, na propast unaprijed osuđenog plana uključuje i svog pomoćnika koji nije dorastao tom super- tajnom zadatku.
Ono što slijedi je kaos: zamjene identiteta, muževi i žene koji se neplanirano pojavljuju, osoblje hotela stranog podrijetla koje ne vlada engleskim jezikom, a rezultat je savršeni vodvilj u kojem naopako kreće sve što je moglo, po Murphyjevu zakonu.
Režiju potpisuje Olivera Đorđević, omiljena i znana.
Koprodukcija s Kazalištem Virovitica
Sviraj to ponovno, Sam klasična je komedija u maniri Woodyja Allena, priča o „spašavanju“ izgubljenog muškarca, hipohondra i neurotičnog filmskog kritičara koji nakon odlaska supruge i razvoda ne može pohvatati konce vlastita identiteta i društvene „lokacije“. Ova komedija s melodramatskim elementima ujedno je i hommage kultnom filmskom klasiku, Casablanci, čiji se glavni glumac, Humphrey Bogart, pojavljuje u fantazijama psihički uzdrmanog protagonista predstave te mu daje savjete kako postupati s njemu tragično nedokučivim ženama. Ova predstava prožeta specifično Allanovim humorom proizašlim iz sveopće konfuzije, spleta stvarnosti i fantazije, je komedija kojom se na prilično opušten način tretira zapravo ozbiljna tema.
Uz premijeru Allenove predstave Sviraj to ponovo, Sam, svečanim programom obilježit ćemo Dan crvenih haljina u ulaznom i svečanom foyeru HNK u Osijeku. Već petu godinu zaredom, prvog petka u veljači, u suradnji s Upravnim odjelom za zdravstvenu i socijalnu skrb Osječko-baranjske županije, obilježavamo dan žena oboljelih od moždanog udara. Ovom projektu/akciji cilj je potaknuti žene na brigu o vlastitu zdravlju, budući da se većina moždanih udara može prevenirati uvođenjem zdravih navika u vlastite živote, prepoznavanjem i liječenjem rizičnih čimbenika te uočavanjem ranih simptoma i pravovremenim posjetom liječniku.