Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku raspisuje audiciju za vanjske suradnike u opernom zboru za projekte “Requiem” W. A. Mozarta i “Prodana nevjesta” B. Smetane.
Traženi glasovi su: mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas.
Audicija će se održati 6. veljače 2024. u 18 sati u HNK-u u Osijeku (soba zbora).
Zamolbe i životopis poslati najkasnije do 2. veljače 2024. na mail: [email protected]
Gradove ne čine zgrade ili kuće, nego ljudi koji u njima žive. Jednako tako, kazalište čine ljudi, umjetnici, letači duhom koji su u scenskom izričaju iznašli način da ljepotu svojega umijeća podijele s drugima. Prvakinja Opere HNK-a u Osijeku, Katalin Brunjai-Hihlik jedna je od tih letačica, visoko propetih duša koje HNK-u u Osijeku daju legitimitet važne kulturne institucije.
U trenutku kada je, u listopadu 1984., primljena u stalni angažman u opernom ansamblu HNK-a u Osijeku, Katalin je nizala uloge koje su iz produkcije u produkciju postajale sve važnije i zahtjevnije. Njezin mek, baršunast i gipko podatan sopran prvi se put s pozornice osječkoga teatra začuo u Verdijevu “Rigolettu” (pod ravnanjem maestra Željka Milera, u režiji Nade Murat), kada je utjelovila Paža. U lipnju 1989., u Donizettijevu “Ljubavnom napitku” dobiva ulogu Adine.
Slijedi neprekinut, dojmljiv niz zahtjevnih, zapaženih uloga kojima s pravom stječe status Operne prvakinje. Brunjai-Hihlik Pucciniju je, tako, švelja Mimi, Sestra Angelica i Madame Butterfly, Verdiju Violetta Valery u “Traviati”, Gilda u “Rigolettu”, Čajkovskom Tatjana u “Jevgeniju Onjeginu”, Zajcu i Jelena i Eva u “Nikoli Šubiću Zrinjskom”, nesretna Micaëla Bizetu u “Carmen”… I tako gotovo 40 godina.
Zaigravši Đulu u Gotovčevu “Eri s onoga svijeta” (2014.), naša je Katalin izmaknula svjetlima pozornice, no nastavila je raditi ono što bi trebali koji imaju znanja i umijeća: preuzela je na sebe važnu ulogu mentorice pjevanja.
Nije, stoga, ni potrebno naglašavati zašto je ovaj “Figarov pir” toliko važan i značajan – prpošnom ćemo Mozartovom glazbom, zapravo posve u njezinu stilu u mirovinu ispratiti našu dragu, veliku, tankoćutnu, milozvučnu, energičnu kolegicu, prijateljicu, umjetnicu KATALIN BRUNJAI-HIHLIK.
Danas riječki HNK Ivana Pl. Zajca u osječkom teatru, u sklopu projekta K-HNK gostuje s Nušićevom hit-komedijom „Gospođa ministarka“ u režiji Tatjane Mandić Rigonat. Kako se i očekivalo, jer očekivalo se nije ništa manje od toga: sve karte za ovu predstavu hitro su se rasprodale, pa je stoga činjenica da se glumac riječke produkcije razbolio postala istinski problem…
Vele kako svaki problem ima rješenje, a da je tomu doista tako, potvrdio je prvak drame osječkog HNK-a, gospodin Miroslav Čabraja koji je bez pretjeranog zdvajanja „uskočio“ u lik ujka Vase.
„Tu smo zbog publike koju ne želimo razočarati“ – izjavio je Čabraja, koji ne samo da je u samo četiri dana pripremio to neočekivano scensko utjelovljenje, nego je i učinio mnogima radostan presedan – „uskakanje“ glumca jedne kazališne kuće u ulogu produkcije druge kazališne kuće.
Nušić, taj majstor ironije i humorne kritike društva, i „Gospođa Ministarka“ tako će pred osječkom publikom zaigrati u punom sjaju, a sjajni će Miroslav Čabraja pokazati veličinu svoga profesionalizma i glumačkoga umijeća. Na radost svima.
U prosincu 2007. osječki je HNK obilježavao 100. godišnjicu osnutka. U mjesečnom rasporedu predstava za taj mjesec, objavljeni su portreti najstarijih, tada živućih umjetnika – nekadašnjih članova osječkog Kazališta.
Među njima, na prvome je mjestu (po starosti) bila Dragica Krog Radoš, dramska glumica i operetna subreta (Zagreb, 1918. – Burlingame, Kalifornija, SAD – 2015.).
Rođena Zagrepčanka, s početnim iskustvom statiranja i pjevanja u zboru, pa tek potom tumač manjih uloga u operetnim i dramskim predstavama u zagrebačkom HNK-u, i prvim angažmanom u Narodnom pozorištu u Sarajevu, stigla je u Osijek godine 1939.
Ovdje je provela samo dvije kazališne sezone (1939./40. i 1940./41.), ali su te osječke godine – po mišljenju teatrologa Branka Hećimovića, autora monografije o umjetnici (ITG Zagreb, 2006.) – „bile presudne za njezinu daljnju djelatnost kao glumice i subrete“.
Na pozornici osječkog Kazališta Dragica Krog (kasnije Radoš) odigrala je ukupno 27 uloga – 13 dramskih i 13 operetnih, a bila je i Čobanče u „Eri“ (1940.) i plesala je u završnom kolu te, tada prvi put u Osijeku izvedene Gotovčeve nacionalne opere.
Iz Osijeka, Dragica Krog ponovno je otišla u sarajevsko Narodno pozorište, potom se vraća u Zagreb ali su je životni putevi odveli u Argentinu i – poslije više od desetljeća i pol – u sunčanu Kaliforniju u kojoj je provela ostatak života.
Želju da svoju domovinu Hrvatsku, svoj rodni Zagreb i Osijek kazališnih uspomena, još jednom vidi, ostvarila je 2001. godine kada je, u pratnji sina Damira, posjetila i osječki HNK. I ne samo posjetila, već je Kazalištu, uz arhivalije (pretežito fotografije), darovala i posebnu donaciju: tada za rad Opere neophodan – glasovir.
Bio je to, nažalost, i posljednji susret s tom plemenitom umjetnicom.
Pjesnik i sveučilišni profesor Nikola Strajnić (Popovac u Baranji, 11. svibnja 1945. – Sremski Karlovci, Vojvodina, 11. srpnja 2023.) pripadao je osječkom krugu pjesnika sedamdesetih od kojih su mnogi (poput – možda najdarovitijeg – Antuna Zrnčića) posve zaboravljeni.
U književnoj „Reviji“ i u „Kazalištu“ objavljivao je poeziju, studije i eseje. Do 1992. godine Strajnić je u Osijeku izdao knjige „Poezija ili optimizam“, „Zvjezdani sati“, „Jasike bele“, „Oči zemne“, „Pepeo svoj razdajem“, „Vid i riječ“, „Vožnja u krug“, „Haire“…
Od 1992. do smrti živio je u Sremskim Karlovcima u Vojvodini, a radio na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.
Pjesma koju objavljujemo posvećena je uredniku „Kazališta“ i autoru ovih „Prisjetâ“ i – na neki način – označava Strajnićev oproštaj s Osijekom.
AKO SMRT POVJERI BRIGU JELENIMA
Ako smrt povjeri brigu jelenima
o mojoj duši svetkovat će šume
trave će vrisnut zeleno zeleno
vode iscijeliti bistrinu
Ako smrt povjeri brigu jelenima
o mojoj duši kasnit će sati
nevjerstvo Vremenu krijući do suza smiješno, vrskajući
Kao što kasni cvijeti orhideja skrivaju jesen
Ali uzaludno
***
Dragi Ljubo,
u 1992. Tebi i Tvojoj porodici želim da ostanete živi i zdravi,
Tvoj Nikola
Potpis ispod fotografije:
PJESNIK SEDAMDESETIH – Nikola Strajnić (1945.-2023.)
Ova stranica koristi kolačiće radi unaprijeđenja vašeg korisničkog iskustva.
Tehnologijom kolačića HNK u Osijeku koristi se kako bi mogao pružati online uslugu, analizirati korišenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bi mogao pružati bez uporabe kolačića.
Nužni kolačići su potrebni za rad našeg web sjedišta i nužni su za Vaše kretanje našim web sjedištem i korištenje njegovim značajkama; primjerice, oni Vam omogućuju pristup sigurnim područjima web sjedišta. Ovi kolačići su prvenstveno kolačići sesije ili kolačići za povezivanje. Nužni kolačići ne pohranjuju se stalno na Vašem računalu ili uređaju i brišu se kada zatvorite preglednik.
Ovi nam kolačići omogućuju da pratimo Vaše posjete i aktivnosti na našem web sjedištu, stranice koje posjetite i poveznice koje ste kliknuli. Oni nam omogućuju da svaki posjet povežemo s informacijama koje nam je posjetitelj dobrovoljno dao. Ovim informacijama se koristimo kako bismo naše web sjedište i njegov sadržaj učinili relevantnijim za Vaše interese. Ovi kolačići se ne brišu kada zatvorite preglednik, odnosno stalno se pohranjuju na Vašem računalu ili uređaju.